UVOD: Bilo da se izrađuju ili predlažu za izradu, nove odrednice ili opće (vidi) uputnice trebaju odražavati terminologiju u suvremenoj literaturi i jezične, stilske i konstrukcijske oblike u predmetnom katalogu NSK.


Istraživanjem termina i bilježenjem izvora u polju 670 (izvor pronađenih podataka o odrednici) i polju 675 (izvor nepronađenih podataka o odrednici) autoriziranog zapisa, iskazuju se oblici u kojima se predloženi termin pojavljuje u postojećoj literaturi, definira se ili opisuje termin ili se bilježi da nema drugog izvora osim katalogiziranog djela.


Informacija o izvoru podataka zabilježena u autoriziranom zapisu ima tri svrhe: (1) iskazati vezu odrednice i katalogiziranog djela; (2) osigurati informacije o izboru terminologije za odrednice i uputnice za varijantne oblike.


Navedene informacije o pronađenim/nepronađenim podacima o odrednici koriste se pri pregledu i odobravanju zapisa, od strane Uredništva za predmetni katalog, i kao moguće trajne bilješke za buduća istraživanja. Uredništvo može, nakon pregleda novog zapisa izbrisati navode koje smatra nepotrebnim ili neprikladnim.


U zapisu predmetne odrednice moguće je navesti tri kategorije izvora, u polju 670, polju 675 i polju 952: (1) navod konzultiranog izvora, uključujući djelo koje se katalogizira; (2) navod drugih izvora o izboru terminologije ili značenja odrednice; (3) navod LCSH i (4) navod ogledne odrednice. Svaka predmetna odrednica, ako se predlaže kao nova odrednica ili se izrađuje u NSK mora uključivati jednu ili više ovih informacija. Informacije o potvrdi oblikovanja odrednice mogu se dodavati i u neka polja napomena, vidi točka 1. a.(6).


1. Navod konzultiranog izvora.


a. Opća načela.


(1) Djelo koje se katalogizira. Katalogizator obavezno navodi djelo za koje izrađuje ili predlaže izradu nove odrednice kao izvor podataka.


(2) Dodatna istraživanja. Dodatnim istraživanjem potvrđuje se prikladnost izabranog termina kao novog termina u sustavu predmetnih odrednica. Izbor i oblik termina može biti rezultat kombinacije istraživanja izvora podataka i ogledne odrednice, u tim slučajevima citiraju se oba izvora. Navođenje samo djela koje se katalogizira, u zapisu nove odrednice, rijetko je prihvatljivo, osim za izbor oblika odrednica za određene imenovane entitete kao što su arheološka nalazišta, kompjutorski jezici, proizvodi itd. Ako se podatak o odrednici nalazi samo u djelu koje se katalogizira, navođenjem drugih pregledanih izvora, bilježi se da je istraživanje odgovarajuće provedeno.


(3) Broj navoda. Nema općeg pravila o broju navoda izvora podataka koji iskazuju bibliografsko jamstvo za odrednicu koja se oblikuje. Ovisno o prirodi odrednice, može biti malo ili mnogo autoriziranih izvora. Ako nakon  istraživanja nije pronađen izvor podataka o odrednici, ista se može izraditi ili predložiti kao predmetna odrednica ako je odgovarajuće pretraživanje dokumentirano.


(4) Pronalaženje termina u izvoru podataka. Novi termin može se u izvoru podataka pojaviti kao termin u kazalu, naslovu ili podnaslovu, poglavlju, tekstu djela, sažetku, ilustraciji, ključnim riječima itd., kao i u naslovu drugih djela navedenih u autoriziranom zapisu.


(5) Odnos izvora podataka o odrednici i specifičnog termina. Navedeni izvor podataka mora biti primjenjiv za specifičnu odrednicu. Primjerice, navođenje definicije za kulturu iz Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža nije dovoljno da opravda termin kulturna baština, niti je navođenje mjerodavnog izvora za geografsko ime dovoljno za autorizaciju odrednice političkog događaja nazvanog po imenu tog mjesta npr. Sueska kriza (1956.-1957.); Kubanska kriza (1962.).


(6) Navođenje izvora podataka u poljima 670 i 675. Svi konzultirani izvori mogu se navesti u poljima 670 (pronađeni izvor podataka) i 675 (nepronađeni izvor podataka). Ako se navodi polje 670, termin se upisuje u potpolje $b. Uz pronađeni oblik odrednice u potpolju $b može se dodatno koristiti i potpolje $u u koje se unosi poveznica na mrežni izvor iz kojeg su podaci o odrednici preuzeti.


NSK praksa:

Za istraživanje termina i bilježenje izvora podataka o odrednici, u NSK koriste se polja 670, 675 i polje 856.

Polje 856 povezano je s poljem 670 trajnom poveznicom. Bilježe se sva izdanja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i hrvatska Wikipedija.


b. Gdje tražiti mjerodavnu informaciju. Tiskani ili online izvori. Najčešće konzultirane vrste izvora:


• Opći rječnici, osobito Hrvatski jezični portal i Rječnik hrvatskog jezika, koji se moraju navoditi za sve odrednice koje predstavljaju pojmove uobičajeno uključene u opće rječnike

• Opće enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, primjerice, Hrvatska enciklopedija; Proleksis enciklopedija

• Specijalne enciklopedije i leksikoni Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, primjerice, Filmski leksikon; Medicinski leksikon

• Opći indeksi i tezaurusi: Struna

• Naslovi u NSK bazi podataka

• Djelo koje se katalogizira i bibliografija u tom djelu

• Referentni izvori i druga stručna djela u području koje se katalogizira, ako je termin svojstven određenoj disciplini

• Web stranice, posebno onih organizacija povezanih s temom, npr., stranice nacionalnih muzeja, strukovnih udruga itd. (Muzej suvremene umjetnosti Zagreb; Ženska soba - centar za seksualna prava, itd.)

• Službene web stranice organa vlasti i njihovih izdanja, primjerice, Ministarstvo kulture RH; Narodne novine

• LCSH Manual  i Library of Congress Authorities


Hrvatski jezični portal uključuje:

Rječnik hrvatskoga jezika. Vladimir Anić (I. izdanje 1991, II. izdanje 1994, i III. izdanje 1998);

Pravopis hrvatskoga jezika. Vladimir Anić i Josip Silić (2001);

Veliki rječnik hrvatskoga jezika.  Vladimir Anić  priredila Ljiljana Jojić (2003.);

Kronologija – Hrvatska, Europa, svijet (urednik Ivo Goldstein);

Rječnik stranih riječi. Vladimir Anić i Ivo Goldstein (I. izdanje 1998, II. izdanje 2000) i

Hrvatski enciklopedijski rječnik. (uređivački odbor: Vladimir Anić, Ranko Matasović, Ivo Pranjković, Dunja Brozović Rončević, Ivo Goldstein, Slavko Goldstein, Ljiljana Jojić i Ljiljana Cikota; 2003)


Rječnik hrvatskog jezika / [glavni urednik Jure Šonje]. Zagreb, 2000.


Struna je terminološka baza hrvatskoga strukovnog nazivlja u kojoj se sustavno prikuplja, stvara, obrađuje i tumači nazivlje različitih struka radi izgrađivanja i usklađivanja nazivlja na hrvatskome jeziku.


2. Citiranje ogledne odrednice. U polje 952 unosi se izvor podataka o odrednici pronađen u autoriziranoj predmetnoj bazi podataka. U polju se navodi ogledna odrednica koja ilustrira da u bazi podataka već postoji relevantna i analogna odrednica, a navodi se za sve sljedeće tipove novih odrednica:


  • Oblikovanje odrednice novim pridjevskim kvalifikatorom prema analogno oblikovanoj odrednici.


Primjerice, navodi se odrednica Francuska umjetnost kao ogledna odrednica za oblikovanje nove odrednice Njemačka umjetnost.


Bilješka: Za oblikovanje odrednice ove vrste, navedena ogledna odrednica ilustrira da je nova odrednica oblikovana na isti način kao ranije oblikovana odrednica (u ovom slučaju s nacionalnim kvalifikatorom). U slučajevima razmjerno rijetkih pridjevskih nacionalnih kvalifikatora, navodi se i druga ogledna odrednica koja pokazuje ranije pojavljivanje tog pridjevskog odnosno nacionalnog kvalifikatora. Primjerice, za oblikovanje odrednice Zimbabveanska propaganda, navodi se kao ogledna odrednica Američka propaganda kako bi se ilustriralo ranije korištenje nacionalnog kvalifikatora uz odrednicu Propaganda, a ogledna odrednica Zimbabveanski roman dodaje se kako bi se ilustriralo ranije korištenje nacionalnog kvalifikatora Zimbabveanski.


150 ## $a Zimbabveanska propaganda

952 ## $a Američka propaganda

952 ## $a Zimbabveanski roman


  • Oblikovanje dodatne odrednice koja nije višenamjenska uz navedenu kategoriju odrednica, a postoji analogni model upotrebe.


Primjerice, dodatna odrednica –Monitoring (Dopuštena geo. podjela) je višenamjenska uz biljke i grupe biljaka. U NSK bazi podataka već postoji odrednica Šume--Monitoring--Srbija koja bi mogla  postati ogledna za odrednicu Pašnjaci--Monitoring--[mjesto]


  • Oblikovanje odrednica koje se uvijek izrađuju prema standardnim obrascima kao što su „i“ odrednice (usporedi H 310), „u“ odrednice, Oglašavanje--[tema], itd.


  • Oblikovanje odrednice korištenjem kvalifikatora u okrugloj zagradi kao sastavnog dijela odrednice (usporedi H 357).


Primjerice, odrednici Ikwerre (afrički narod) ogledna odrednica je Songye (afrički narod).


Bilješka: Navod ogledne odrednice u ovakvim situacijama služi samo za potvrdu izbora kvalifikatora u zagradi. Oblikovanje odrednice mora biti potkrijepljeno mjerodavnim izvorom koji potvrđuje izbor termina.


3. Primjeri navođenja izvora. Primjeri koji slijede ilustriraju odgovarajuće navođenje izvora kod izrade novih, specifičnih odrednica u različitim predmetnim područjima. Različite vrste odrednica:


a. Povijesni događaj.

Nova odrednica:        Bitka kod Siska (1593.)

150 ## $a Bitka kod Siska (1593.)

450 ## $a Opsada Siska (1593.)

450 ## $a Sisačka bitka (1593.)

550 ## $w g $a Hrvatska $x Povijest $y1527.-1918.

550 ## $w g Turska $x Povijest $y 1453.-1683.

667 ## $a Nije dopuštena geografska podjela.

670 ## $a Sisačka bitka 1593. / [urednici Ivo Goldstein, Milan Kruhek]. Zagreb ; Sisak, 1994.

670 ##  $a LCSH $a $b Sisak, Battle of, Sisak, Croatia, 1593. $u https://lccn.loc.gov/sh85122991

670 ## $a Hrvatska enciklopedija [citirano: 15.5.2014.] $b Sisačka bitka

750 #7 $a Battle of Sisak (1593.) $2 enskps

856 4# $u http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56245 $y Hrvatska enciklopedija (Sisačka bitka)

[Hrvatska enciklopedija je konzultirana kako bi se točno utvrdilo kojem vremenskom razdoblju bitka pripada i s povijestima kojih zemalja je povezana, kako bi se izradile uputnice za šire pojmove. U polje 856 dodana je poveznica na mrežni izvor iz kojeg su podaci o odrednici preuzeti.]


b. Vremensko razdoblje u povijesti nekog mjesta.

Nova odrednica:        Hrvatska--Povijest--1918.-1941.


151## $a Hrvatska $x Povijest $y 1918.-1941.

670 ## $a Kronologija : Hrvatska, Europa, svijet / uredio Ivo Goldstein. Zagreb, 2002.

751 #7 $a Croatia $x History $y 1918.-1941. $2 enskps


c. Tema u obrazovanju.

Nova odrednica:        Kognitivno učenje

150 ## $a Kognitivno učenje

550 ## $w g $a Učenje

670 ## $a Cognitive perspectives on peer learning / edited by Angela M. O'Donnell. London,1999.

670 ## $a Teorije učenja i odnosi moći u obrazovanju odraslih / Maja Maksimović // Andragoške studije, broj 1, 2012, str. 37 - 62 $b Učenja kao kognitivni proces

667 ## $a Dopuštena geografska podjela.

670 ## $a LCSH $b Cognitive learning $u https://lccn.loc.gov/sh88004946

750 #7 $a Cognitive learning $2 enskps

952 ## $a Perceptivno-motoričko učenje

[Djelo koje se katalogizira je na engleskom jeziku te se uz navod djela ne dodjeljuje oblik odrednice potpolju $b. Pronađen je drugi izvor podataka na hrvatskom jeziku i u potpolje $b dodan je pronađeni podatak. Odrednica je oblikovana prema analogno oblikovanoj odrednici u autoriziranoj bazi podataka i dodana je u polje 952 za oglednu odrednicu. Engleski oblik odrednice nalazi se u poljima 670 LCSH i polju 750.]


d. Tema iz područja poslovanja.

Nova odrednica:        Štedno-kreditne zadruge


150 ## $a Štedno-kreditne zadruge

450 ## $a Štedionice

450 ## $a Štedne zadruge

450 ## $a Kreditne zadruge

450 ## $a Štedna i kreditna udruženja

550 ## $a Depozitne ustanove

550 ## $w g $a Financijske institucije

550 ## $w g $a Zadruge

667 ## $a Dopuštena geografska podjela.

667 ## $a Štedionice su u RH ugašene Zakonom o bankama iz 1998., a najveći broj je nastavio poslovati kao štedno-kreditne zadruge.

670 ## $a Štedno-kreditne zadruge / Ivan Vrljić. // Računovodstvo i financije. 43 (1997), 11 ; str. 87-90.

670 ## $a Rječnik bankarstva / urednik Vlado Leko. Zagreb, 1998. $b Štedno-kreditna zadruga

670 ## $a LCSH $b Savings and loan associations $u http://lccn.loc.gov/sh85017722

750 #7 $a Savings and loan associations $2 enskps

[Navod katalogiziranog djela opravdava izbor odrednice. Navod Rječnika bankarstva potvrđuje izbor odrednice. Dodatna informacija u polju 667 objašnjava korištenje termina prema Zakonu o bankama u RH i opravdava opću uputnicu za raniji oblik odrednice Štedionice.]


e. Tema iz područja znanosti.

Nova odrednica:        LDAP (kompjutorski mrežni protokol)

150 ## $a LDAP (kompjutorski mrežni protokol)

450 ## $a Lightweight Directory Access Protocol

550 ## $w g $a Kompjutorski mrežni protokoli

667## $a Nije dopuštena geografska podjela.

667 ## $a LDAP je skraćenica od Lightweight Directory Access Protocol i ime je za aplikacijski protokol za čitanje i pisanje imenika preko IP mreže.

670 ## LDAP sustavi : priručnik / Drago Cmuk, Marin Franković, Ivan Turčin. Zagreb, 2011.

670 ## $a LCSH $b LDAP (Computer network protocol) $u http://lccn.loc.gov/sh2001008354

670## $a Wikipedija [citirano: 12.3.2015.] $b LDAP

750 ## $a LDAP (Computer network protocol) $2 enskps

856 4# $u https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=LDAP&oldid=4109580 $y Wikipedija (LDAP)

[U naslovu navedenog katalogiziranog djela potvrđen je oblik odrednice kao kratice. U samom djelu pronađen je puni naziv protokola, a objašnjenje je u polju 667. Dodan je i navod za Wikipediju, iako se mogao i izostaviti jer ne dodaje nove informacije, a sam tekst članka ne daje opširnije i kvalitetne informacije.]


f. Odrednica s prijedlogom.

Nova odrednica:        Žene u umjetnosti

150 ## $a Žene u umjetnosti

450 ## $a Žene $x Likovne teme i motivi

450 ## $a Žena u umjetnosti

667 ## $a Nije dopuštena geografska podjela.

670 ## $a Novi muzej ženskog slikarstva / Višnja Zgaga. // Informatica museologica. 32 (2001), 1/2 ; str. 53-57.

670 ## $a LCSH $b Women in art $u https://lccn.loc.gov/sh85147554

750 #7 $a Women in art $2 enskps

952 ## $a Žene u književnosti

[Naslov djela  nije dovoljan da iskaže odnos prema odrednici te se odrednica  oblikuje prema standardnoj oglednoj odrednici. Kao izvor podataka dovoljno je samo djelo koje se katalogizira. Navedena ogledna odrednica potvrđuje da je odrednica Žene i ranije oblikovana s prijedlogom „u“.]


g. Odrednica s dodatnom odrednicom.


Nova odrednica:        Menopauza--Hormonska terapija

150 ## $a Menopauza $x Hormonska terapija

450 ## $a Estrogenska zamjenska terapija u menopauzi

450 ## $a Hormonska zamjenska terapija u menopauzi

450 ## $a Menopauza $x Estrogenska zamjenska terapija

450 ## $a Menopauza $x Hormonska zamjenska terapija

550 ## $w g $a Hormonska terapija

667 ## $a Dopuštena geografska podjela.

670 ## $a Klimakterij i postmenopauza : hormonsko i nehormonsko nadomjesno liječenje / Velimir Šimunić, Dinka Pavičić- Baldani. // Medix (Zagreb). 5 (1999), 25/26 ; str. 49-56.

670 ## $a Čudesna moć hormona : upoznajte svoje hormone i riješite se problema uzrokovanih hormonskom neravnotežom / Sanja Toljan. Zagreb, 2015. $b Hormonska terapija

670 ## $a LCSH $b Menopause--Hormone therapy $u https://lccn.loc.gov/sh88000970  

750 #7 $a Menopause $x Hormone therapy $2 enskps

952 ## $a Karcinom--Hormonska terapija

[Navod katalogiziranog djela objašnjava glavnu temu koja je u središtu pozornosti djela (Menopauza). Drugi navod potvrđuje oblik dodatne odrednice (Hormonska terapija).]

h. Odrednica s dodatnom odrednicom bez navođenja izvora podataka.

Nova odrednica:        Kovani novac--Italija--Katalozi

150 ## $a Kovani novac $z Italija $v Katalozi

681 ## $i Primjer pod dodatnom odrednicom $a Katalozi


[Odrednica je primjer pod dodatnom odrednicom i ne dodaje se izvor podataka.]


150 ## $a Nacionalna bibliografija $z Hrvatska

681 ## $i Primjer pod $a Nacionalna bibliografija $i i dodatnom odrednicom $a Publikacije--Bibliografija

[Odrednica je primjer pod odrednicom i dodatnom odrednicom i ne dodaje se izvor podataka.]



PREPORUČENI MINIMALNI ISTRAŽIVAČKI POSTUPCI ZA ODABIR OBLIKA NOVE ODREDNICE


KORIŠTENJE MJERODAVNIH IZVORA


  • Za  pojmove uobičajeno uključene u opće rječnike, kao izvor podataka navodi se Hrvatski jezični portal ili Rječnik hrvatskoga jezika u polja 670 i 675.
  • Za termine koji se oblikuju kao predmetne odrednice, odgovarajući izvori podataka navode se u poljima 670 i 675. Ogledne odrednice moguće je navesti, ali ne umjesto mjerodavnih izvora. Obavezno se navodi djelo koje se katalogizira.
  • Za teme u određenoj disciplini koriste se referentni izvori u toj disciplini.
  • Navedeni izvori trebaju se odnositi na odrednicu kao cjelinu, a ne samo na jednu riječ ili jedan element u odrednici.


KORIŠTENJE OGLEDNIH ODREDNICA


  • Navedena ogledna odrednica/odrednice treba biti stvarno analogna odrednici za koju se potvrđuje oblikovanje, npr. pripadati istoj kategoriji odrednica.
  • Ogledne odrednice s pridjevskim kvalifikatorom. Ogledna odrednica se navodi kako bi ilustrirala da postoji raniji oblik odrednice oblikovan na isti način. Za relativno nepoznati pridjevski kvalifikator može se navesti dodatna ogledna odrednica, kako bi se ilustriralo korištenje tog pridjevskog oblika.
  • Ogledne odrednice sa kvalifikatorom u okruglim zagradama. Ove ogledne odrednice ilustriraju ranije korištenje kvalifikatora, a ne potvrđuju izbor i oblik termina.